Iako se elektronička glazba smatra relativno novim smjerom glazbenog stvaralaštva, njezina prošlost traje gotovo cijelo stoljeće. Još 20-ih godina 20. stoljeća nastaje prvi elektronički instrument „theremin“ nazvan po njegovom izumitelju Leonu Thereminu. Od onda pa sve do digitalne revolucije 70-ih godina elektronička glazba je pripadala eksperimentalnoj sferi. Nitko tada nije ni sanjao da će nekoliko desetljeća kasnije postojati cijela kultura stvaranja i konzumiranja elektronske glazbe. Što se tehnologija više razvijala, to je elektronička glazba dobivala sve više mjesta u glazbenoj industriji. Do danas je elektronička glazba toliko evoluirala da nije moguće zamisliti glazbenu industriju bez nje.

Kako bi uopće mogli započeti priču o žanrovskim podjelama, neophodno je spomenuti činjenicu da se žanrovske podjele neprekidno razmnožavaju, isprepliću i mijenjaju svoj kulturni značaj, tako da je apsurdno govoriti o nekim fiksnim podjelama.

Također, svaki od ovih žanrova ima bezbroj podžanrova koji se odnose na varijacije glavnog žanra kao temeljnog zvuka. Međutim, koliko god glazba ovisi o tehnici, bez ljudi ta tehnika ne bi nikada zaživjela. Stoga se inventivnost pripisuje ne samo producentima i Dj-ima već i supkulturama koje njeguju određene žanrove i čine ih besmrtnima. Supkulture određuju u kojem pravcu će se neki žanr kretati, koliko će se popularizirati i komercijalizirati ili s druge strane ostati u „podzemlju“, izoliran od masa i medija. Svaki od ovih žanrova o kojima ćete čitati nema svoju autonomnost, već je ovisan i temelji se na brojnim prethodnim žanrovima koji su zapravo samo evoluirali u skladu s vremenom i tehnologijom. To je duh postmodernizma koji je od bezbroj komadića već postojećeg stvorio nešto novo. Iako je elektronska glazba uglavnom zasebna kategorija, ne smije se zanemariti činjenica da je tehnološka revolucija utjecala na sve glazbene žanrove. Osim što postoje brojni žanrovi elektroničke glazbe i svakom danom ih je sve više, postoje i varijacije na tradicionalnu glazbu kao što su: dance-punk, industrial rock, cyber metal, NU jazz….

Ova priča neće početi od samog početka, već od disca, koji je prekretnica kulturnog značaja u elektroničkoj glazbi.

DISCO

Disco se razvija 60-ih i ranih 70-ih godina u New Yorku i Philadelphiji kao komercijalna, crnačka pop glazba, naročito popularna među homoseksualnim skupinama. Svoj značaj ostvaruje u klubovima u kojima pruža publici intenzivan psihodelični doživljaj zvukova i prostora. Jazz, rock, latino, soul i funk su samo neki od žanrova koji su uz pomoć novih tehnologija stvorili disco kulturu. Disco je bitan zbog toga što se on s vremenom razgranao na žanrove elektroničke glazbe koje poznajemo danas.

Prvo počinjemo sa houseom jer je on direktno proizašao iz disco glazbe.

HOUSE

House žanr se rodio u Chicagu, SAD, ranih 80-ih godina.  Popularizaciju ostvaruje prvenstveno u klubovima među afroamerikancima i homoseksualnim zajednicama u Chicagu. Svoj potencijal razvija i u ostalim dijelovima SAD-a (New York, New Jersey i Detroit), no uskoro prelazi ocean i posjećuje Europu, u kojoj se postepeno komercijalizira i omogućuje mainstream popu  i dance glazbi popularnost diljem svijeta.

House zvuk se temelji na elementima soula i funka te čini svojevrsnu modernu inačicu disca. Od disca preuzima ritam 4×4 sa izraženim bas bubnjem. Specifičnosti housea su: permanentnost basa sintesajzera, električni bubnjevi, električni efekti, funk i pop samplovi te vokali manipulirani raznim efektima. House je u svojoj prvotnoj inačici bio dosta brži nego što je danas, ali standard ritma se proteže između 120 i 140 bpm-a.

Elektronički generirani zvukovi, samplovi, sastavljeni su najviše na elementima jazza, bluesa, „synth“ popa u sinkronizaciji sa bas linijom. Usporedno sa houseom se razvijaju techno i trance kojima su zajednički korijeni i temeljni ritam, međutim techno se okreće mnogo intenzivnijoj sintetičnosti zvuka i bržem ritmu, a trance melodičnosti i mističnosti „svemirskog“ zvuka proizvedenim pomoću efekata sintesajzera.

„Otac“ house glazbe smatra se Frankie Knuckles koji je bio rezident kluba „The Warehouse“ u Chicagu krajem 70-ih godina. Smatra se da su posjetitelji kluba pokrenuli sam termin house kao skraćenu verziju Warehousea. Iz housea su izronili brojni drugi žanrovi i podžanrovi : acid house – blizak trance žanru, iz kojega kasnije nastaje rave kultura sa centrom u Londonu. Klasik koji je obilježio acid house: Sleezy D’s: „I’ve lost control“: http://www.youtube.com/watch?v=lJnqRCwPeSw

Frankie Knuckles: „Your Love“ (1987)

http://www.youtube.com/watch?v=ht2qWJhtqiI

Frankie Knuckles: „Classic house chicago style“(1992): http://www.youtube.com/watch?v=UPe5_KAX8VQ

* Osim acid housea danas postoje brojni podžanrovi s određenim varijacijama temeljnog zvuka housea, no u odnosu na kulturu i supkulturnu skupinu u kojoj se razvija: Deep house, Bubblegum dance, Dark house, Disco house, Electro house, Fidget house, French house, Freestyle house, Ghetto house, UK Hard house, Hip house, Italo house, Kwaito, Latin house, Merenhouse, Minimal house/Microhouse, Progressive house, Scouse house, Tribal house, Tech house

TECHNO

Techno se razvija usporedno sa houseom, ali sa centrom u Detroitu, SAD. S obzirom da je Detroit poznat po najjačoj industriji u SAD-u, nije začuđujuće što se techno, kojeg obilježava upravo taj tvrdi zvuk „duše“ mašine, razvio upravo tamo. Utemeljiteljima se smatraju Juan Atkins, Derrick May i Kevin Sounderson.

Najbolji opis techno glazbe nam daje Juan Atkins kada kaže: „music that sounds like technology, and not technology that sounds like music, meaning that most of the music you listen to is made with technology, wether you know it or not. But with techno you know it!“

Nakon kratke zainteresiranosti Amerikanaca za techno zvuk, Europljani objeručke prihvaćaju i dalje razvijaju techno glazbu. Započinje kultura „undergrounda“, naročito u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Belgiji. Najveća popularnost se bilježi između 1988. i 1992. godine i to u klubovima, u obliku rave partyja. Berlin se smatra kapitalom techna u Europi, a najpoznatiji je po svom klubu „Tresor“ kojeg su posjećivali ljubitelji sintetičkog zvuka iz cijeloga svijeta.

* Iz techna se također razvijaju brojni podžanrovi: Acid techno, Free tekno, Ghettotech, Jtek, Minimal, New beat, Nortec, Schranz / Hardtechno, Tech house, Tech trance, Techno-DNB, Techstep, Wonky techno, Yorkshire Techno

Klasici koji su obilježili techno glazbu:

Kevin Sounderson: „Bassline (1991)“: http://www.youtube.com/watch?v=MV1B9S5Q6Bs

Jeff Mills: „The Bells“(1996.): http://www.youtube.com/watch?v=KevUFO2moZI

Sven Vath: „Dein Schweiss“(1999): http://www.youtube.com/watch?v=zTvlViKxOjo&feature=related

Ritchie Hawtin (Plastikman): „Spastik“(1993.): http://www.youtube.com/watch?v=XJWYTdBMX6E

Underground resistance: „Punisher“: http://www.youtube.com/watch?v=RhLNawtC0bo

TRANCE

Trance se razvija 90-ih godina, međutim to je pojam o kojemu možemo govoriti na više razina. Osim što postoje brojni podžanrovi, trance možemo podijeliti na visoko komercijalni i underground trance koji se uveliko razlikuju, ne samo po zvuku već po supkulturnom značaju, prostornim izvedbama, itd. Općenito je  trance karakterističan po svojem tempu koji se proteže između 130 i 155 bpm-a, melodije se stvaraju pomoću brojnih efekata sintesajzera, a ritam se sastoji od elemenata techna, industriala i housea. Euro trance označava visoko komercijalnu Europsku dance glazbu, dok je Goa trance psihodelični oblik brzih, sintetičkih ritmova, hipnotičkog aranžmana i kompleksnih melodija. Naziv direktno dolazi sa Goe u Indiji, mjestu poznatom po hipi zajednicama koje su ga nastanjivale 60-ih godina i uživale u psihodeličnom zvuk rock’n'rolla. Manifestacije se najčešće održavaju u obliku festivala u prirodi, no popularnost dobiva na snazi i u velikim klubovima.

* Ostali podžanrovi koji se razvijaju iz klasičnog trancea: Acid trance, Ambient trance, Dream trance, Hard trance, Hardstyle, Progressive trance, Dark psy, Full on, Psyprog,Psybient, Psybreaks, South African psytrance, Suomisaundi, Tech trance, Uplifting   trance, Vocal trance

- „Age of Love“ (1990.) se smatra prvim pravim trance singlom:  http://www.youtube.com/watch?v=UKs9JwiD65E

„Dance 2 Trance“, We come in peace (1990): http://www.youtube.com/watch?v=vw1QJg4RYwE

- Poznati festivali: Boom (Portugal), VuuV (Njemačka), Sunburn festival (India),

BREAKBEAT

Breakbeat postoji još od kasnih 70-ih godina, a razvija se kao inačica hip-hopa.

Repetitivnim ponavljanjem dijelova pjesama dobiva se ritmička baza hip-hopa kojom se manipulira na gramofonima ili naknadnim rezanjem i lijepljenjem loopova. Popularnost se javlja u skladu s plesom koji se izvodi na plesnom podiju, a obuhvaća kompleksne tjelesne tehnike i akrobacije.

Najpoznatiji loop korišten u breakbeatu smatra se „Amen Break“, The Winstons: http://www.youtube.com/watch?v=vw1QJg4RYwE

Ranih 80-ih godina brojni acid house producenti koriste breakbeat samplove, a kao posljedica se javlja grananje na Drum’n'bass i Jungle.

OLDSCHOOL JUNGLE vs. DRUM’N'BASS

Oldschool Jungle je nastao spojem elemenata breakbeata, techna, reggaea i duba.

Termin Jungle dolazi kao simbolički izraz Afričke tradicionalne glazbe koja se temelji na egzotičnim ritmovima bubnjeva.

Drum’n'bass se počinje odvajati od junglea kasnih 90-ih godina, a smatra se da je razlog odvajanja političke prirode producentskih kuća, ali i rođenje nove supkulture. Jungle postaje usko vezan za reggae, dok Drum’n'bass postaje karakterističan po svom mračnijem i agresivnijem zvuku dominatnog bubnja i basa.

Osim toga, D’n'B ima integrirane perkusije i bas strukturu dok Jungle ima distinktivnu bas liniju odvojenu od perkusija. Također, upotreba raggaea i raggaea vokala razdvajaju Jungle od D’n'B, iako postoji Jungle bez vokala kao što postoji i D’n'B s vokalima.

* na temeljima breakbeata još nastaju: Baltimore Club, Big beat, Broken beat, Florida breaks, Nu skool breaks, Progressive breaks, Rap

Primjer breakbeat klasika: SUBJECT 13: „Eternity“(1990.) : http://www.youtube.com/watch?v=m8y6MlCEhqs
Primjer Oldschool Jungle klasika: A Zone: „Calling the people“(1994.): http://www.youtube.com/watch?v=6ShOCnozFx4
L Double & Younghead: new style
http://www.youtube.com/watch?v=0nQK9eUWvnQ
Primjer Drum’n'bass klasika: Ed Rush & Optical: pacman
http://www.youtube.com/watch?v=Mx9wIhRU4So
Black Sun Empire& State of Mind: „Sandbag“(2009.)
http://www.youtube.com/watch?v=Zb9zpt-wPzI
Sub Focus –  timewarp
http://www.youtube.com/watch?v=AUCn_qDwtl8&feature=related
UK GARAGE
UK garage je evoluirana verzija housea koja se razvija u Velikoj Britaniji sredinom 90-ih godina. Iako se danas više ne producira, garage je vrlo brzo dobio potomke koji se razlikuju po minimalnim varijacijama. Uk garage je kombinacija elemenata hip-hopa, rapa i R&B-a, ali u svoje vrijeme se razvija kao underground scena, prepoznatljiva po svom sirovom zvuku, ali s velikim utjecajem elektroničkih ritmova. Ritam je 4×4, a doboš se pojavljuje nakon 2. i 4. dobe. Do danas se uspio komercijalizirati i stvoriti zvijezde kao što je grupa „The Streets“ ili Craig David.
Speed garage je newyorška inačica garagea, isto 4×4 ritma (kao i Britanski), ali s varijacijama koje posjeduju više elemenata Jungle i reggae žanra.
Primjeri garage klasika:
-Zed Bias – „Neighbourhood“: http://www.youtube.com/watch?v=VZScIt7DvCo
-El-b – „Buck and bury“: http://www.youtube.com/watch?v=iMbMnYK5xZc
2-STEP, GRIME i DUBSTEP
2-step se razvija kao podžanr garagea, ali s većim prizvukom funka i soula. Naziv dobiva zbog modificiranog ritma u kojemu 4. doba dolazi ranije od ostale 3 (podsjeća na dvokorak). Osim 2-stepa, razvija se i grime u istočnom Londonu oko 2000. godine, ima isti ritam kao i 2-step samo što je zvuk basa prljaviji i mračniji. Tempo je oko 140 bpm-a, a podsjeća na hip-hop i UK garage. Karakteristično za grime je što ga je stvorila vrlo mlada populacija od 18 i 19 godina, svirajući na playstationu. Cilj im je bio napraviti što prljaviji zvuk na koji mogu repati.
primjer grime klasika: Wiley – „what u call it?“: http://www.youtube.com/watch?v=jO2WZYoW9PQ&feature=PlayList&p=B69BE16FB6DB4DAA&playnext=1&playnext_from=PL&index=4
Dizzie Rascal – „I luv u!“:http://www.youtube.com/watch?v=tntRTRkp2GY

DUBSTEP
Dubstep također dolazi iz Londona, a razvija se nakon 2000. godine kao logičan nastavak na 2-step i grime, ali „ogoljenog“ ritma i dominantnijeg basa. Zbog izostanka vokala dubstep zvuči kao mračni 2-step. Iako je tempo iste brzine kao i grime i 2-step, cijela sekcija se ne odvija u jednom taktu već u dva te se zbog toga može činiti da pjesma teče duplo sporije.
Primjer dubstep klasika:
Skream: „Midnight request line“: http://www.youtube.com/watch?v=D6pTSGvp7T8
Digital mystikz- „anti war dub“: http://www.youtube.com/watch?v=aVpjPuzlvus
Neki će primijetiti da nisam uključila baš sve žanrove koji danas postoje, međutim to je iz čisto praktičnih razloga. Ionako je glazba za slušanje, a ne za čitanje!
Za one koji su i dalje zainteresirani za detaljnije informacije o elektroničkoj glazbi, njezinoj povijesti i razvoju, preporučujem nekoliko zanimljivih dokumentaraca i knjiga. Uživajte!
Knjige: – Reynolds, Simon, 2009: „Energetski bljesak“

-  Brewster, Bill and Broughton, Frank,1999: „Last night a dj saved my life,     the history of the disc jockey“

o Cummins, James. 2008. Ambrosia: About a Culture – An Investigation of Electronica Music and Party Culture.

o Kettlewell, Ben. 2001.“  Electronic Music Pioneers“.
o Shapiro, Peter 2000. Modulations:“ a History of Electronic Music“:

Dokumentarci: – „Moog“, 2004., Hans Fjellestad

-  „BBC Radiophonic Workshop, Alchemists of sound“,2003: http://innernerd.de/2009/08/13/alchemistsofsound/   .

-   High Tech Soul: The Creation of Techno Music (2006), Gary Bredow

- Slices special, pioneers of electronic music: a documentary film about Ritchie                             Hawtin

- Living Inside the Speaker, Bristol Dubstep Film, 2006: http://www.megaupload.com/?d=8MXHZZG4 (link za besplatni download)

E.B.